grad-po-mjeri-covjeka-1

Grad po mjeri čovjeka

Pretpostavljam da vas veliki broj ujutro kad kreće na posao, ili u toku dana kad treba nešto da obavi, sjeda u auto i ne razmišljajući da li na odredište može stići i na drugi način, pješačenjem recimo? Znam, uvijek ćemo naći opravdanje, žurim….. ne mogu sve stići bez auta…..  A može li se recimo povući bicikl iz garaže umjesto auta, kad već pričamo o žurbi. U gradskoj gužvi, bicikl je ipak dosta brže prevozno sredstvo, zar ne? A postoji i opcija ranijeg ustajanja da ne bi morali žuriti i bez potrebe svoj organizam uvlačiti u bespotreban stres već sa jutarnjim otvaranjem očiju.

U prosjeku, naročito u manjim i srednje veličine gradovima, putovanje od tačke A do tačke B je negdje do 3 km najviše. Za ovaj put nam je potrebno do 30 minuta normalnog hoda. Autom, naročito u nekoj jutarnjoj gužvi i još ako treba da se nađe parking, putovanje može potrajati i do 15 minuta. Ovdje ne računam stres koji oduzima dragocjene trenutke života, a izazvan našom žurbom ili nerviranjem kada se pali crveno svjetlo na semaforu baš kad treba da pređemo raskrsnicu. Kućni budžet, a kažu da je ekonomski efekat presudan u konačnoj odluci, bi se mogao i drugačije usmjeriti, a ne na bespotrebnu vožnju automobilom i novcem za parking.

Ovako izgleda ulaz u Prime Communications kancelarije u Banjaluci, a i korpice za kupovinu ili sjedalice za djecu su uvijek spremne.

grad-po-mjeri-covjeka-2

Mislim da bi ipak sve bilo jednostavnije da živimo u gradovima koji su malo više po mjeri čovjeka. Banja Luka, grad u kom živim, je recimo, po nekim evropskim standardima, manji ili osrednji grad i idealan za razvoj biciklizma i alternativnijeg načina prevoza, ali, na žalost, sve više se Grad prilagođava automobilskom saobraćaju u kom su pješaci i biciklisti marginalizovani. Pored ovog problema, sve više u gradu nestaju zelene i slobodne zone za odmor i rekreaciju. Iako je Banja Luka dio mreže evropskih gradova „Eurocities“ koji promovišu održivi razvoj gradova (ali papir trpi kažu) svakim danom je sve dalje od te prakse. Manje više, situacija je slična i u susjednim gradovima, kao i u regionu, iako ima svjetlih primjera, kao što je npr. Ljubljana. Veličinom i brojem stanovnika vrlo bliska Banjaluci, ali zbog drugih odlika koje posjeduje, a koje zapravo čine grad dostojnim nazivom koji nosi, toliko daleka. Posjeduje duh malih gradova, ali ima sve odlike metropole. Bogat kulturni sadržaj, spoj arhaičnog i savremenog, živost ulica oslobođenih od automobilskog saobraćaja i mnoštvo zelenih zona, ovom gradu daju epitet „po mjeri čovjeka“. I jeste tako, u ovom gradu sam stvarno uživala. Premda nisam neki biciklista, uglavnom pješačim, u Ljubljani sam se oduševila vidjevši kako su biciklističke staze dobro uvezane i jednostavno nemate potrebe da koristite automobil i tu bih i ja više pedalala, sigurno.

Ali da bi živjeli u ovakvim gradovima i naše navike moraju da se mijenjaju, jer mijenjanjem navika, postavljamo nova pravila ponašanja i zahtijevamo da se urbanistički planovi pripremaju u skladu sa životom dostojnim svakog čovjeka.

grad-po-mjeri-covjeka-3

Ova sedmica se obilježava kao Evropska sedmica mobilnosti koja, kao i svake godine, završava sa obilježavanjem Međunarodnog dana bez automobila, 22. septembra. Možda je pravo vrijeme da počnete mijenjati svoje navike baš ove sedmice.

Koje koristi imamo od recimo pješačenja, naročito ujutro. Jutro je početak dana, i ne kaže se bez razloga „po jutru se dan poznaje“. Ukoliko iz kuće uskočimo u automobil, a onda u radnu prostoriju, osjećaćemo se kao da se nismo ni probudili i uzalud ćemo se truditi da prekrijemo svoje bezbojne obraze. Ako krenemo pješke, biće nam jasnije da je svanuo novi dan i da je, iako je možda i kiša, vani mnogo ljepše. Ovo su moji doživljaji, jer ja se trudim što više vremena provoditi van prostorija, pa zbog toga uživam u svakom dašku svježeg vazduha. A mislim da bi svako, kad bi bar pokušao, shvatio kako se osjećam i o čemu to pišem. Kad idemo pješke, uvijek možemo da sretnemo nama neku dragu osobu i da malo i proćaskamo, da razmijenimo koji osmijeh ili vidimo nekoga koga simpatišemo i da nam ubrzano lupanje srca nahrani kisikom svaku ćeliju. Kada hodamo, osjećamo život oko sebe, što i nas čini življima, jer potiče kako tijelo, tako i  raspoloženje, a opet, kad smo srećni duhom i tijelo je zadovoljno.

grad-po-mjeri-covjeka-4

U svakom slučaju, za koje god alternativno prevozno sredstvo u gradu se odlučimo, činimo mnogo ne samo za sebe i svoje zdravlje nego i za životnu sredinu.

Saobraćaj, odnosno motorna vozila, spadaju u glavne uzročnike zagađenosti vazduha i globalnih promjena, kao što su klimatske promjene i pojava kiselih padavina. Ovaj problem je i lokalnog karaktera, jer su u gradovima motorna vozila jedan od najvećih uzročnika zagađenja vazduha, a samim tim i negativnih efekata na zdravlje ljudi.

Ova Evropska sedmica mobilnosti je posvećena problemu kvaliteta vazduha u gradovima sa temom “Čist vazduh – ti si na potezu!” , jer upravo odluke koje donosimo o tome kako ćemo se kretati u gradu, utiču na kvalitet vazduha u sredini u kojoj živimo.

 

Facebooktwittergoogle_plusredditpinterestlinkedinmail

Ostavite komentar