13 najčešćih grešaka koje ljudi prave tokom javnog nastupa

Kako da budete sigurni da će publika zapamtiti ono što ste rekli

Piše: Jacquelyn Smith za Business Insider

Glosofobija – strah od javnog nastupa – je jedan od najvećih ljudskih strahova. Prema nekim istraživanjima čak 74% ljudi ima ovu vrstu straha.

Kao što znate, kada smo nervozni, naš um i tijelo rade stvari koje nismo u stanju uvijek kontrolisati. Međutim, ako napravimo određene stvari, bićemo u mogućnosti da izbjegnemo određene greške koje rade javni govornici.

Ovdje su određene navike koje želite izbjeći, skupa sa potencijalnim posljedicama i predloženim rješenjima:

1. Ne prilagoditi vašu poruku publici

Kao što je Benjamin Disraeli jednom rekao „Pričajte čovjeku o njemu samom i slušaće vas satima“.

Govornici često padnu u zamku iznošenja generičkih prezentacija koje nisu prilagođene određenoj publici. Slušaoci znaju kad govornik nije napravio dobar posao, i njihov odgovor se kreće u rangu između razočarenja i frustracije do ljutnje.

Da biste to izbjegli zapitajte se: Ko je moja publika? Koji su njihovi ključni problemi? Kako će im moja poruka pomoći? Koliko znaju o ovoj temi? Šta ću ih pitati da bi odgovorili na moju poruku? Sve najbolje govorničke prakse se oslanjaju na prvi princip – upoznajte svoju publiku.

2. Lutanje pogleda

Bez obzira na to da li su početnici ili veterani, veliki broj govornika ima problem da zadrži kontakt pogledom sa svojim slušaocima. Nesvjesno, njihov pogled luta od osobe do osobe bez zaustavljanja da bi u stvari vidjeli odjek njihove poruke. Nedostatak ove vrste kontakta poručuje puno toga: neiskrenost, nezainteresovanost, nesigurnost, čak i aroganciju.

Da se vizualno povežete, održavajte kontakt očima najmanje 2-3 sekunde po osobi, ili dovoljno da završite frazu ili rečenicu. Efikasna komunikacija očima je najvažnija neverbalna vještina govornika.

3. Zbunjujuće ponašanje

Postoji najmanje 20 uobičajenih tikova koje trebate kontrolisati: stiskanje ruku, hodanje naprijed – nazad, držanje ruku u džepovima, zveckanje novčićima ili ključevima, okretanje prstena, stezanje govornice, lizanje usana, popravljanje kose ili odjeće, igranje olovkom, ljuljanje glave, stavljanje ruku iza leđa, dodirivanje lica.

Jedna ili više ovih navika će skrenuti pažnju publike sa onog o čemu govorite i potkopati vaš kredibilitet.

Preporuka je da snimite sebe dok govorite i gledate snimaj. Vježbajte da povećate opuštenost i smanjite nervozu. Uzmite obuku iz javnog govorenja ili angažujte trenera da eliminišete ove navike i da usvojite korisne pokrete.

4. Nedostatak energije

Entuzijazam, definisan kao čisti užitak i aktivna zainteresovanost, je publici najtraženije svojstvo kod prezentera. Suprotno od toga, dosadna prezentacija – monoton glas, dosada na licu i uopšteno letargija – su ono što najviše mrze.

Da biste izbjegli gubljenje publike u minuti govorite izražajno, nasmijte se iskreno, krećite prirodno i uživajte u trenutku.

5. Nepripremljenost

Najvještiji prezenteri se pripremaju. Oni poznaju temu, pripreme sadržaj, slajdove i prouče njihove bilješke.

Ipak, prema nekim istraživanjima, manje od 2% od preko 5.000 govornika iz Fortune 100 kompanija u stvari vježba naglas svoju prezentaciju. Ova loša navika rezultira time što publika onda gleda sirovi materijal umjesto finalizirane krajnje izvedbe.

Da biste dobili rezultat koji želite, održite prezentaciju naglas najmanje jednom, a otvaranje i zatvaranje najmanje 3 puta.

6. Gomilanje podataka

Razumljivo je, jer prije svega mi javnim govorenjem izlažemo javnosti svoj kredibilitet. Zato se, da budemo sigurni, fokusiramo na ono što spada u funkciju lijevog dijela mozga – logika, analize, kritičko mišljenje i brojevi.

Kada se previše oslonimo na ovu vrstu sadržaja, obično govorimo predugo, čitamo previše nagomilanih slajdova i podataka, okrećemo leđa publici da bismo pročitali podatke. Zato, umanjite praksu gomilanja podataka – ona gubi publiku i potkopava vašu namjeru da inspirišete i povežete se sa slušaocima.

7. Nije inspirativno

Najvažnije za uvjeravanje publike, prema Aristotelu jeste Patos, koji uključuje aktivnosti desne strane mozga – emocije, slike, priče, primjere, empatiju, humor, maštu, boje, zvukove, dodir.

Brojne studije pokazuju da ljudi uglavnom odluke donose na osnovu emocija, a onda gledaju činjenice da bi ih zadovoljili. Publika funkcioniše na jednak način. Riječima, akcijama i vizualima prvo izazovite emociju u njima (radost, iznenađenje, nadu, uzbuđenje, ljubav, empatija, tuga, strah, zavist, krivnja). Tek nakon toga predstavite i analizu da biste objasnili emociju.

Privlačna, pamtljiva i uvjerljiva prezentacija je balans informacija i inspiracije. Ona govori i glavi i srcu, utičući i činjenicama i osjećajima.

8. Nedostatak pauza

Mnogi govornici imaju ružnu naviku žurenja kroz sadržaj. Kao brzi voz žure kroz izlaganje bez kontrole, bez mogućnosti da se zaustave na bitnim mjestima.

Uzroci su često nervoza, adrenalin ili stiska sa vremenom. Bez obzira na razlog, tri mjesta na kojima obavezno trebate pauzu su: prije i nakon što kažete nešto važno što želite da vaša publika zapamti; prije i nakon što pređete sa jedne ključne tačke na drugu; i između uvoda, glavnog dijela priče i zatvaranja.

Kada svjesno koristite tišinu kao retoričko oruđe, djelovaćete samouvjerenije, vaša poruka će ostaviti veći utisak a vaša publika će zapamtiti više onog što kažete.

9. Bez moćnog uvoda

Plato kaže da je početak najvažniji dio posla. Međutim, uobičajena loša navika govornika je da te dragocjene trenutke potroše pričajući bez smisla, na neku šalu, čitajući dnevni red ili se izvinjavajući bespotrebno, a sve to ne pruža priliku da pridobijete pažnju publike i da ih motivišete na slušanje.

Vi, vaša poruka i vaša publika zaslužuju mnogo više.

Zato, otvorite predavanje praskom. Uložite razmišljanje, vrijeme i napor da osmislite i zapamtite najvažniji dio posla. Na primjer, ispričajte privlačnu, odgovarajuću priču, navedite zapanjujuću statistiku, ili postavite provokativno pitanje.

10. Korištenje previše ili premalo humora

Teško je odrediti koliko tačno humora koristiti u govoru, posebno ako vaše slušaoce ne poznajete dobro.

Naravno da ne želite da vaše izlaganje bude dosadno, ali takođe ne želite da ostavite utisak stand-up komičara u pokušaju.

Dobro pravilo je da budete svoji i da dozirate malo humora po potrebi, tamo gdje je prikladno.

Nasmijati publiku (ili im bar izazvati osmjeh) što prije je odličan način za probijanje leda.

11. Čitanje sa prezentacije

Slajdovi mogu biti veoma korisni da vam osvježe pamćenje i da naglase glavne tačke prezentacije vašoj publici.

Ipak, ljudi koji gledaju vašu prezentaciju znaju čitati i dosadno je da im i vi čitate iste informacije.

Koristite slajdove kao vizualne putokaze na ono o čemu pričate radije nego kao pisane sažetke tih tačaka.

12. Izvinjavanje

Možda ste zakasnili i želite publici objasniti zašto. Ili ste upravo sišli sa dugotrajnog leta i želite objasniti zašto vaše izlafanje nije onako moćno kako bi inače bilo.

Bilo koji razlog da je u pitanju, izvinjavanje postavlja negativan ton i daje ljudima razlog da misle kako je vaša prezentacija ispod vašeg nivoa. Umjesto toga ostavite po strani vaše nezgode i pustite publiku da u prezentaciji uživa nezavisno od toga.

13. Završavanje pitanjima i odgovorima

Sigurno ste čuli govornika da završava prezentaciju sa „To je to. Ima li neko pitanja?“ Za publiku je to kao da neko vatromet zalije vodom. Vaše veliko finale je posljednja šansa da pojačate ključne tačke, osigurate da se vaša poruka pamti i motivišete publiku na akciju. Izbjegavajte lošu praksu završavanja prezentacije pitanjima i odgovorima, jer time rizikujete da razvodnite efekat predavanja.

Izvor: http://www.inc.com/business-insider/worst-public-speaking-mistakes-you-can-make.html