Dijelovi tijela koji će biti na cijeni 2015. godine

Dijelovi tijela koji će biti na cijeni 2015. godine

Bio sam premlad u ono doba kada je prostitucija u Bosni i Hercegovini istinski cvjetala. Ta, prava, krivično gonjiva prostitucija je očigledno stišana ili dobro sakrivena, ali svakodnevno se suočavam sa dvije stvari. Prvo, sa bulumentom nadobudnih tragača za poslovima, pesimizmom i prognozama crvenog alarma. U pitanju je proces u kojem ljudi nude i daju novce da bi mogli dobivati novce, na mjestima koja se sasvim neopravdano zovu – radna mjesta. A s druge strane, poslodavci sa kojima komuniciram su nezadovoljni izvedbom ljudi koji ih okružuju. Bez garancije da sam u pravu i da sam i sam na dobrom putu, poput starog bosanskog dede koji rekreativno svira saz i pjeva pjesme Seje Pitića, pišem moju viziju o tome koji će dijelovi tijela biti na cijeni 2015. godine. Bez predrasuda i bez zle namjere. Možda nekome i izbistri pogled. Ovo je ono što treba, a čega nema:

Obraz

Amerikanci bi to zvali integritet, ali mi imamo ljepšu riječ. Obraz se gubi spontano, dok lažemo bezazleno i šarmantno poput Elizabeth Taylor. Dok zaneseno objašnjavamo da smo zakasnili na posao zato što je bio udes, a ne zato što smo prespavali ili rastegli jutarnju kafu. Obraz ne gubimo u nevjerovatnom spletu okolnosti kako se to dešava u romantičarskim romanima i filmovima nego tako što pomislimo da bismo mogli porasti u očima okoline, ako bismo izrekli neku laž ili prećutali neku istinu koju ljudi treba da znaju i zaslužuju da znaju. Poslodavci, prijatelji, konobari, taksisti, svi ljudi koji nas okružuju, lako prepoznaju taj američki integritet, i pogledom nam uvijek objasne kad smo pogriješili. Ako to ignorišemo – uzaludno je obraćati pažnju na bilo šta drugo.

Usta

Osim za ljubljenje i žvakanje, usta mogu koristiti za izražavanje stavova i mišljenja, nenasilno rješavanje konflikata, distribuiranje i izazivanje osmijeha, pjevanje, prekoravanje, pregovaranje, podbockivanje i prigovaranje. Ne moramo se smijati baš po instrukcijama Miroslava Ilića, ali pristojan je to način za stvaranje prostora u tuđim ministarstvima za kvalitet. A s druge strane, komplikacije sa kardiovaskularnim sistemom, nenadani otkazi i neproduženi ugovori, čudni spletovi nesretnih okolnosti i nesređenih međuljudskih odnosa – možda i jesu dokaz da će uskoro Sudnji dan, ali mora biti da ste nešto krivo radili sa ustima. Ima li neko ko nije slab na osmjeh, jasnu komunikaciju i dobre manire?

Stražnjica

Stražnjicu treba doživljavati vrlo ozbiljno i vrlo fleksibilno. Vrlo ozbiljno – utoliko da treba da joj bude elementarno ugodno, ali fleksibilno – utoliko da ne treba da je baš slikamo. Ako nas neko šutne, možda je to poruka da treba da požurimo, bez okretanja i bez pametovanja. Umjerenost u divljenju vlastitoj stražnjici je poput umjerenosti u gledanju u ogledalo – oslobađa i stvara sretni splet okolnosti. A stražnjica koja visoko leti – ne čini proljeće.

Srce, Ruke i Lopata

Ovaj trio iz stare pjesme Zabranjenog pušenja se ukratko svodi na – lopatu. Romantičarenje i umjetni nokti ne pomažu. Pomaže – lopata!

Ne pametni telefon, nego lopata. Pametni telefon svakako nije pametan, a još je manje pametan vlasnik koji svoju ovisnost o svojoj pametnijoj polovini neprestano demonstrira na privatnim, poslovnim i ljubavnim sastancima. Provjeravanje e-maila u kafanama i na večernjim akšamlucima je nepristojno poput čitanja novina. Zamislite da dođem sa vama na kafu, otvorim novine, sjedim i čitam ih? To nije pristojno i fino? Ne postoji ozbiljna niti dokaziva razlika između čitanja novina u društvu i razmjenjivanja Viber poruka sa rođakom iz Australije.

Lopata mora da bude značajni dio tijela. Vjerno je i predimenzionirano simbolizuje Alija Sirotanović, sa zahtjevom prema Titu da mu obezbijede „veću lopatu“. Mora se raditi, i vjerovati u to što radimo, i raditi to u šta vjerujemo. Poznajem mnogo ljudi koji mnogo zarađuju i mnogo su nesretni. I ni jednog koji živi i radi sa optimizmom i entuzijazmom i pije antidepresive. Optimizam i entuzijazam se ne kupuju u samoposluzi, nego ih stvara baš vjera u to što radimo, koje nema bez kontinuiranog i predanog rada – olovkom, tastaturom, stomatološkim, slikarskim priborom ili – lopatom.

Konačno, priču bih završio još jednim dijelom tijela koji će biti cijenjen 2015., a i svake naredne godine. U pitanju je zapravo karakterna osobina koja se ilustrira terminom da je to nešto što „imaju svi muškarci a nema ni jedna žena“. E, to treba imati, tu karakternu osobinu. Svaki posao se može naučiti ili izvježbati, ali obraz i ovo nešto ne možete naučiti. A dva su paradoksa oko toga nečega: ne samo da nemaju svi muškarci – nego to zapravo mnogo češće imaju žene!

Ilustracija preuzeta odavdje

Ostavite odgovor