Isplati li se marketing na Facebooku – 2. Dio – TV vs Facebook

U prošlom tekstu sam pravila poređenje između reklamiranja na billboardima i reklamiranja na Facebooku. Drugi tekst u ovoj seriji ću posvetiti reklamiranju na TV-u, jer mi je reklama na TV-u sinonim za reklamu inače.

Veoma dobro pamtim vrijeme u kojem smo imali 2 TV kanala, crtani u 7:15 i blokove EPP-a. Nisam tačno znala ni šta znači skraćenica EPP, ali sam znala otpjevati i izrecitovati sve reklame koje su se vrtile u tim blokovima. Realno, nas djecu su, čini mi se, te reklame interesovale skoro kao i crtani filmovi, jer su bile vesele, kratke, pjevljive i zanimljive.

Tamo početkom devedesetih godina moje naselje dobija kablovsku televiziju i odjednom ogroman broj TV kanala. Kad god se sjetim toga, padne mi na pamet komšija koji je predlagao da onima kojima ćemo plaćati pretplatu za te kablovske i uglavnom strane kanale, platimo koji dinar više da nam ih i prevedu. Ako ništa drugo da nam prevedu bar filmove :))

Od prevođenja nije bilo ništa, ali se sjećam da sam ja mjesecima najviše uživala u gledanju TV reklama na tim stranim kanalima. Posebno vikendom ujutro na dječijim, kad su se reklamirale igračke kakve moja mašta do tada nije mogla ni zamisliti. “Šta sve neće izmisliti”, najčešće smo izgovarali piljeći u to šarenilo na malim ekranima, zadovoljni što mi to bar možemo gledati na TV-u. Nije nam padalo na pamet da poželimo nešto slično, jednostavno je bilo nezamislivo.

Nešto više od dvije decenije kasnije ja realno nemam pojma koliko imam kanala na TV-u. Mislim da ih manje više svi imamo bar nekoliko desetina.

Ono što je takođe činjenica jeste da su se navike promijenile i da ne postoji više televizija koja je najgledanija, odnosno ne postoji nešto što se gleda na način na koji se nekad gledala serija nedjeljom uveče – poslije kupanja, prije spavanja 😀

Mnogo kanala i još više emisija različitog sadržaja su doveli do toga da je veoma teško probrati gdje se i kada reklamirati a da vas sigurno vidi vaša ciljana publika.

Osim toga – kako znamo koliko ljudi zaista gleda TV i kada? Postoje neki načini za mjerenje, piplmetri koji opet nisu 100% siguran pokazatelj jer takođe rade na osnovu prosjeka. Koliko znam oni nemaju mogućnost da vam kažu da li je osoba zaista gledala emisiju ili joj je ostao upaljen TV dok je ona prala suđe u kuhinji.

Realno, nešto razmišljam – da imam ne znam koliki budžet za reklamiranje i da trebam na primjer pustiti reklamu za neki prehrambeni artikl, kako bih odabrala gdje ga reklamirati? Koja televizija i koja emisija, kad na svakoj televiziji imate slične sadržaje? Zaista treba dosta truda da samo odaberete gdje i kada pustiti reklamu.

A kad se radi o budžetu, cijene se mjere u sekundama. Jedna sekunda se kreće između 5 KM pa sve do 60 KM. Tako bar piše u cjenovnicima TV kuća koji se dostupni na internetu, možete proguglati i sami. U situacijama kad imamo program koji će sigurno biti gledan, poput na primjer utakmica reprezentacije ili svjetskog prvenstva, te cijene se penju i do 150 KM po sekundi. Mogli bismo reći da je izreka “vrijeme je novac” nastala nakon što je neko video cijene reklamiranja na TV-u.

Gdje je u ovoj priči Facebook? Kod mnogih ga nema, jer i dalje vjeruju u moć televizije i više vole dati nekoliko hiljada KM za reklamu koja će se vrtiti par sekundi na TV-u nego par stotina KM za precizno ciljanu kampanju na Facebooku koju će vidjeti hiljade korisnika.

Možda je i vama neko od klijenata već rekao “A ne, nisu moji kupci na Facebooku, ne treba to meni”!

“Nisu, eno ih sjede pred TV-om, listaju kanale čekajući da završe reklame u filmu koji gledaju”, kažem.

Jer, realno, ko danas ima živaca i zaista gleda reklame? Koliko puta ste vi zaboravili šta gledate na TV-u čekajući da prođe blok reklama? Ja sam zbog toga prestala gledati i filmove i televiziju uopšte.

Koliko ljudi znate da su gledali fudbalsku utakmicu reprezentacije i rekli da će zapamtiti ko je platio reklamu koja mu je zaklonila jednu trećinu ekrana, pa da nikad više neće kupiti ništa od njega? Ja znam i takve. I znam masu njih koji su za vrijeme takvih utakmica i reklama bili bijesni, pisali žalbe RAK-u ili brojali koliko puta se ko pojavio.

Ponavljam kao i prošli put – nije poenta ovog teksta da kaže kako se ne trebate reklamirati na televiziji, te da umjesto toga novac potrošite reklamirajući se na Facebooku. Cilj je napraviti poređenja kako biste u nekoj sljedećoj prilici razmislili o svim mogućnostima koje vam se nude, te razmotrili i Facebook kao jedan od kanala koji takođe može doprijeti do vaših kupaca. U suštini, dovoljno je da napravite kombinaciju, te da u marketing plan uvrstite i Facebook. Ako ništa drugo možete jako dobro porediti efekte i rezultate, te vidjeti koliko ljudi je reklamu vidjelo, te koliko njih je na nju i kliknulo.