Isplati se biti dobar

Isplati se biti dobar

Svjetske kompanije su sve više svoje strategije usmjerile prema društveno odgovornom poslovanju (DOP) koje se već odavno podrazumijeva za uspješne firme u kojima se novi način razmišljanja o upravljanju kompanijama posmatra kao investicija koja može pozitivno uticati na rezultate, a ne kao trošak.

Svjetska ekonomska kriza je strategije društvene odgovornosti poremetila za mnoge kompanije koje su se našle u bezizlaznim situacijama i koje su morale praviti restrikcije u budžetima, ukidati planirane aktivnosti i saradnje kao i otpuštati radnike.

U želji da otvorimo diskusiju o tom poglavlju i u BiH i sa namjerom da saznamo da li su naše kompanije društveno odgovorne ili se još uvijek te aktivnosti poistovjećuju sa sponzorstvima, treći Sarajevo PR Open posvetili smo društveno odgovornom poslovanju.

Kako bi imali polaznu osnovu i dobili jasniji pregled situacije u BiH urađeno je istraživanje sa predstavnicima kompanija i novinarima sa ciljem da se utvrdi da li bosanskohercegovačke kompanije strateški planiraju društveno odgovorno poslovanje, da li odvajaju budžete za društveno odgovorne akcije, koje segmente naročito podržavaju i da li imaju dobre odnose sa predstavnicima medija u komuniciranju društveno odgovornih aktivnosti.

Na upitnik je odgovorilo više od 30 predstavnika uglednih kompanija i preko trideset novinara iz medijskih kuća sa cijele teritorije BiH.

Na pitanje da li su kompanije u BiH društveno odgovorne, 58 % predstavnika kompanija je odgovorilo da smatraju da su kompanije u BiH uglavnom neodgovorne, 29 % smatra da su kompanije uglavnom odgovorne, dok 13 % ispitanika smatra da kompanije u BiH uopšte nisu odgovorne.

Na konferenciji se otvorilo i pitanje da li predstavnici kompanija u BiH zaista prepoznaju značaj društveno odgovornog poslovanja i da li su u mogućnosti da uspostave ravnotežu između ekonomskih ciljeva i angažovanja kompanije u društvu.

Iako je istraživanje pokazalo da su kod 92 % ispitanih kompanija aktivnosti DOP-a uvrštene u godišnje strategije i da je predviđen i budžet za realizaciju određenih aktivnosti, diskusija je pokazala da su rijetke one kompanije u BiH koje su društveno odgovorne kako prema zaposlenima, tako i prema poslovnim partnerima i konkurenciji, potrošačima i zajednici.

Još uvijek, većina velikih kompanija koje se trude da povjerenje svojih potrošača opravdaju kroz društveno odgovorno ponašanje, orjentisano je na sponzorstva i donacije ne bazirajući se dubinski na strateško poslovanje u korist zajednice koje će dugoročno ojačati poziciju brenda i imidž kompanije.

Ali se postavlja ključno pitanje da li uopšte proaktivno komunicirati društveno odgovorne akcije i da li obavještavati medije o tome koliko kompanija “doprinosi”, “pomaže” i “ostvaruje” ili pustiti da djela sama govore.

Sam podatak da 66 % predstavnika medija smatra da kompanije nemaju dobar pristup u komunikaciji društveno odgovrnih akcija je dovoljan pokazatelj da prenapadno samohvaljenje i isticanje pozitivnih djela može izazvati suprotne reakcije i stvoriti odbojnost medija ali i drugih ciljnih javnosti.

Informacija o značajnoj društveno odgovornoj aktivnosti će, ako vrijedi za zajednicu, zaposlene ili potrošače sama pronaći put do šire javnosti, a do nas PR-ovaca je da se pobrinemo i pronađemo pravi način da se vijest adekvatno proširi i dođe do svih ciljnih grupa.

Društveno odgovorno poslovanje postaje i u BiH sve značajniji pojam kojeg kompanije postaju sve svjesnije. Potrošači i u BiH kao i u svijetu sve više prate šta “njihov” brend radi da li se kompanija ponaša po etičnim pravilima, da li zagađuje okolinu ili ipak doprinosi u zaštiti okoliša i da li pazi na svoje najveće blago – svoje zaposlene.

Svjesno ili podsvjesno ovo su parametri o kojima menadžeri kompanija više trebaju razmišljati jer kupci sve više imaju izbora, a sve manji budžet i jednostavno žele da se dobro osjećaju kada kupe određen proizvod ili plate određenu uslugu.

(1) Comments
  1. Pozdrav,
    studentica sam Ekonomskog fakulteta u Sarajevu zanima me polje poslovne etike i društvene odgovornosti u BiH, što je ujedno i tema mojeg magistarskog rada. Pa me zanima vaš upitnik i ako bih mogla dobiti više informacija o ovome,

    Unaprijed zahvalna

Leave a Reply