Kako i od koga učiti komunikacijske vještine?

Kako i od koga učiti komunikacijske vještine?

Svako koga sam sreo pomogao mi je u životu. I onaj ko mi je odmogao – više mi je pomogao nego odmogao. (Damir Delić Đuljić)

Da nešto bude jasno: ja ne samo da se ne smatram majstorom za komunikacije, nego često mislim da apsolutni majstori za komunikacije i ne postoje. I naslov i tema mogu zvučati pretenciozno: kao da ja kao stručnjak savjetujem vas, neznalice, o nečemu što imam u malom prstu. Jok, stalno griješim. Naravno, kao i vi, nešto i nekada potrefim. Kako god, komunikacijske vještine smatram jednom od najbitnijih sposobnosti za lični i profesionalni profil čovjeka kojemu se desilo da živi i radi u 21. stoljeću.

Moj prijatelj koji radi kao HR menadžer kaže da često razmatra aplikacije za posao i da ako je neko napisao da nema izražene komunikacijske vještine – ne treba ga ni kontaktirati. Zato što vjerovatno ne zna ni da se javi na telefon. Svi tvrde da imaju izražene komunikacijske vještine. Ja mislim da to baš i nije istina, naročito kada govorimo o visokom, ne ekspertskom, ali visokom nivou vještina. Uostalom, teško je i sastaviti logiku kako napraviti stručnjaka za komunikacije, ako se vodimo primjerom stručnjaka za srce i krvne sudove. U Bosni i Hercegovini postoje fakulteti za sve i svašta i nije da nisu korisni. Ali nije ni da daju nemjerljiv doprinos čovječanstvu.

Ja vjerujem da je prvi korak u učenju komunikacijskih vještina zapravo u formiranju ličnog odnosa prema alatu koji se zove komunikacija. Sa samoodređenjem koje podrazumijeva fokusiranje na razumijevanje poruka iz okoline, čovjek lako može kreirati siguran osnov za odgovore, čak i na vrlo teška pitanja. Logika je u suštini jednostavna.

O kovarijantnoj formulaciji, elektrostatici i magnetostatici ne možete učiti od bilo koga. Za to ćete morati unajmiti stručnjaka, odvojiti vrijeme i osuditi se na slušanje. Razumijevati, pamtiti i rastezati pamet. I sebi i njemu.

Komunikacijske vještine možete učiti od taksista, pekara, ljekara, apotekara, od komšinice koja je ljubazna i fina, od komšinice koja je neljubazna i dosadna, od majke, prijateljice, od harmonikaša, pjevačice, od Seke Aleksić i od Muhameda Tunje Filipovića.

Ako se, za početak, umjesto fokusiranja na pitanje šta vam neko govori fokusirate na pitanja: 1. zašto vam to govori, 2. šta od vas očekuje pa vam komunicira to što vam komunicira, na dobrom ste putu. U produženoj, složenijoj varijanti, dobro je truditi se i da razumijemo i 3. kako prenosi poruku, 4. na koji način tu poruku prilagođava nama. Ove četiri tačke su sjajna osnova za bolje komuniciranje. Učenje komunikacijama ne može prestajati, ali ovaj pristup je dobitna formula. Ako tako posmatrate svijet, svako će vam biti od koristi. I spretan i nespretan profesor, i ljubazan i odvratan kolega iz strukovnog udruženja, i pekar kod kojeg kifle kupujete uvijek, i onaj koga srećete prvi puta.

Naravno, sve to pod uslovom da uopšte znate da slušate.

Jer: slušanje je osnova svake komunikacije.  

Ostavite odgovor