Marketinške prevare prehrambene industrije

Marketinške prevare prehrambene industrije

Na tržištu je danas toliko proizvoda da je konkurencija ogromna, tako da se kompanije u svojim oglašavanjima služe prevarama kako bi pridobili pažnju potrošača i povećali prodaju svojih proizvoda. Neke kompanije odu toliko daleko da završe i na sudu. U ovom tekstu ću se držati prevara i laži koje koristi prehrambena industrija u oglašavanjima svojih proizvoda, jer moramo da jedemo i pijemo da bi preživjeli, pa je i marketinška agresija tu dosta izražena. Ovakvi pristupi su vrlo nemoralni s obzirom da način prehrane u velikom dijelu definiše naše zdravlje.

Ovaj tekst neće u potpunosti ulaziti u problematiku kvaliteta hrane, porijekla i uzgoja, prehrambenih navika,  o tome ćemo nekom drugom prilikom, ali svakako se nadam da će vam ova pisanija pomoći prilikom izbora rafinirane hrane koju kupujete, za koju je moja generalna poruka „pokušajte je izbacivati iz svog dnevnog jelovnika kad god i gdje god to možete“!

Reklame „ne lažem te, ali ni ne govorim nešto što nije pravilo samo po sebi“. Svojevremeno su neki od proizvođača hrane u regiji oglašavali svoja jestiva ulja u kampanjama sa sloganom “bez holesterola”, kao i margarine “bez holesterola”. Čitajući neke vrlo zanimljive tekstove došla sam do informacije da je zapravo na taj način industrija rafinisanih jestivih ulja (tu spadaju i margarini) „pridobila“ javnost na svojim počecima. Iako nije laž, jer holesterola u biljnoj hrani uopšte nema, ovakva vrsta oglašavanja nije moralna. Potrošači koji nisu informisani će pomisliti da je ulje koje se reklamira na taj način ima neku “prednost” u odnosu na ostala jestiva ulja, jer ne sadrži holesterol (o problematici rafiniranih biljnih ulja koje konzumiramo u poslednjih nekoliko decenija ću se malo pozabaviti u nastavku teksta).Znači, nešto što je prirodno i jedina istina, ne može da bude prednost nad ostalim sličnim proizvodima!
Zbog jedne takve „prevare“, kompanija Danone je prije 4 godine morala da isplati odštetu svojim potrošačima u ukupnom iznosu od 45 miliona USD, jer je za Activia i DanActive jogurte tvrdila da imaju „ kliničke“ i „naučne“ dokaze o tome da jačaju imuni sistem i poboljšavaju probavu.  „Zahvaljujući“ ovom načinu oglašavanja, Danone je za ove proizvode povećao prodaju u odnosu na ostale jogurte na američkom tržištu. Pored toga što se njihovi proizvodi ne razlikuju ni po čemu od ostalih jogurta, odnosno imaju iste hranjive vrijednosti kao i jogurti ostalih proizvođača, ovi jogurti su bili i skuplji od ostalih jogurta na tržištu.

Jogurt je jogurt, neovisno o kom proizvođaču se radi i svaki sadrži iste mliječnokiselinske bakterije i ima isti efekat na naš organizam! 

kupovina

Njemačka organizacija „Foodwatch“ zalaže se za prava potrošača i kroz svoje analize koje radi na prehrambenim proizvodima želi da ukaže potrošačima ukoliko hrana koja je dostupna na tržištu nije u najboljem interesu za njihovo zdravlje. Od 2009, oni „nagrađuju“ kompanije za marketinške strategije  dizajnirane na način da pokažu navodne pozitivne osobine proizvoda prikrivajući njihove stvarne kvalitete.

Navoditi proizvođače u ovom tekstu neću, što one koje su od „foodwatcha“ dobile nagrade za marketinške prevare godine, što proizvođače u regiji i one koje možete naći na policama u  lokalnim prodavnicama, jer svi se manje više služe istim trikovima da zavaraju potrošače. Navešću neke od najčešćih prevara i prikrivenih laži, a na vama je dalje da razmislite kome ćete davati povjerenje i novac! Isto tako imajte na umu da iza „velikih brendova“ stoji na stotine različitih proizvoda i da ako ste otkrili laž u jednom od njih vjerujte da je svugdje prisutna na ovaj ili onaj način.

Što više određeni proizvođač daje novca na oglašavanje, to više izbjegavajte te proizvode! Ovo nije isključivo pravilo, ali svakako da ima smisla, jer reklame sa sloganima „pravi izbor za vaše zdravlje“ će sigurno mnoge ubijediti na to. Pa zar tako nešto nije napravila i industrija rafinisanih jestivih ulja, pomenula sam na početku teksta. I šta danas imamo, izbacili smo maslac, a broj oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja nikad veći! Pričamo o zdravstvenim benefitima, jel?

Šećeri, kako li vas kriju i predstavljaju proizvođači hrane? Obično se na listi sadržaja proizvoda onaj sastojak kog ima najviše nalazi na prvom mjestu, i tako sve po redu na način kako se određeni sastojak nalazi u datom proizvodu. Da bi se udio šećera u proizvodu prikazao manjim nego što to u stvarnosti jeste, proizvođači stavljaju različite tipove šećera na deklaraciju proizvoda, pa imate šećer, fruktozni sirup, glukozni sirup, ispareni sok šećerne trske itd, a sve je to u stvari šećer i kad sve zbrojite dobijate količinu šećera u proizvodu koja bi se sigurno u tom slučaju našla na prvom mjestu liste sastojaka proizvoda. Ovakve primjere možete naći u sokovima, raznim slatkišima, pahuljicama itd, a u reklamama su „healthy“ i „wealthy“.

pahuljice

U poslednje vrijeme su vrlo popularni proizvodi sa smanjenim udjelom ugljikohidrata (šećera) tzv. „low-carb“ proizvodi (raznorazna peciva, čokoladice – popularni barovi i slatkiši), ali problem je što dosta ovih proizvoda nisu baš zdravi za vas, jer sadrže dosta umjetnih poboljšivača ukusa i nedozvoljenih štetnih hemijskih sastojaka. Pored toga, u nekim od ovih proizvoda je nađeno čak i do 8 puta više sadržaja ugljikohidrata nego što to stoji na listi sastojaka, a to prelazi 50% sadržaja proizvoda! A svi redom „Fitness“ i „Wellness“

Pored „low-carb“ proizvoda imamo i „low-fat“ proizvode, dakle one sa smanjenim udjelom masnoće ili one sa 0% masnoće koji se prodaju kao „zdravi“. Međutim, prehrambena industrija, da bi prikrila ne tako primamljiv ukus ovih proizvoda, dodaje zaslađivače i ostale umjetne poboljšivače ukusa da bi ovaj proizvod bio zanimljiv i nepcu, jer drugačije ne bi imao toliku klijentelu. E sad se sigurno pitate, pa dobro, šta li onda ti proizvodi sa štetnim hemijskim sastojcima rade na policama prodavnica? Testira li to iko? Da, sve su te hemijske supstance (poboljšivači, emulgatori, boje, itd.) istestirane i date su granične vrijednosti za njih. S obzirom da u toku dana konzumirate 10ak ovakvih proizvoda u „granicama dozvoljenog“ njihovim zbrajanjem dobijete jednu nedozvoljenu brojku i tako svaki dan kumulirate u sebi raznorazne kancerogene, mutagene, i kojekakve „ometače“ vašeg metabolizma.

Trans masti, šta li su smislili za vas ili možda bolje pitanje, znamo li uopšte šta su? Napomenula bih vam samo sljedeće, a to je da trans masti nisu zasićene masti, odnosno masne kiseline (dakle, jaja, mlijeko, puter/maslac, svinjska mast, itd. NISU trans masti). Trans masti su polinezasićene masne kiseline i isključivo su industrijski proizvod, a nalazimo ih najviše u rafinisanim biljnim uljima (suncokretovo, kukuruzno, sojino, susamovo, od sjemenki grožđa) i njihovim prerađevinama – margarinima, te u raznoraznim popularnim grickalicama, slatkišima, itd. Danas je ogroman pritisak na javnost da smanji unos masti u dnevnoj ishrani zbog rizika od povišenog holesterola u krvi i oboljenja kardiovaskuklarnog sistema, a onda se konzumiraju proizvodi sa smanjenim udjelom masnoće ili rafinisana biljna ulja sa velikim udjelom polinezasićenih masnih kiselina, odnosno trans masti koji zapravo stvaraju haos metabolizmu masti u našem organizmu. Trans masti su nastale u zadnjih nekoliko decenija, prije ih u ljudskoj ishrani nije bilo, jer su se konzumirala isključivo zasićene i nezasićene masne kiseline i tako treba i da nastavimo, naravno u skladu sa našim dnevnim potrebama za ovim namirnicama.
E, na šta da obratite pažnju prilikom kupovine, kako proizvođači hrane prikazuju količinu masti u proizvodu. U nutritivnim vrijednostima na pakiranju proizvoda, naći ćete ukupnu količinu masti koju su podijelili na zasićene i ostale  masti, kako bi se potrošači fokusirali samo na sadržaj zasićenih masti kao nečega što je bitno da znaju koliko konzumiraju, a zapravo vrlo je bitno koliko je tih ostalih masti, jer su to zapravo trans masti. Takođe, trans masti se na proizvod stavljaju kao hidrogenizirana biljna ulja, tako da je to ono na šta treba da obratite pažnju prilikom odabira hrane koju kupujete.

Sad bih ja još pričala o zdravstvenim efektima unosa masnoća u organizam alergična na „low-fat“ proizvode i reklamiranje istih, ali to je tema kojoj je potrebno posvetiti poseban tekst. Reći ću samo sljedeće, da čisto imate uvijek na umu, HOLESTEROL je gradivna komponenta svake ćelijske membrane i bez njega nema života. Ukoliko ga manje unosimo hranom, naša jetra će jadna morati da ga proizvodi više kako bi ga naknadila da bi preživjeli! I pri ovome ne mislim da navalite na neke gice i janjce, nego da budete slobodni konzumirati punomasne mliječne i slične proizvode koje stalno izbjegavamo jer vam je neko rekao da su loši, a na žalost kada bi upitali i svog doktora, ne znam da bi dobili pravi odgovor, jer većina ih je očigledno zaboravila osnove biohemije, jer su dozvolili da im farmaceutski i ostali lobiji isperu mozak.

Police su prepune „voćnih“ napitaka sa raznoraznim ukusima određenog voća i promovišu se kao „zdravi vitaminski napici“.

sokovi

Međutim, većina ovih proizvoda sadrži vrlo male količine voća, najviše od 12-15% ili ne sadrže voća uopšte. Sladak ukus dolazi iz šećera i hemijskih spojeva koje daju tu specifičnu aromu koja se želi dobiti (jagode, narandže, borovnice, itd.). Ovo znači da ukoliko neki proizvod ima ukus brusnice, ne znači da brusnice uopšte ima u njemu. Slična stvar se dešava i u proizvodnji hrane.

Prehrambena industrija ne bira način da proda svoj proizvod, ne brineći uopšte na posljedice. Dosta proizvoda se deklariše kao „zdravi“, pa su onda oni „integralni“, vitaminski, bio, „light“ ovakvi i onakvi, a sve više je ova industrija usmjerena na djecu, odnosno roditelje koji misle da kupujući određene proizvode, kupuju „zdrav međuobrok“ ili kako su neki otišli predaleko u kampanjama sa sloganom „zamjenski obrok“, a hrana napumpana šećerima daleko da je uopšte bilo kakav obrok.

Ali kako nam uspiju prodati ovako nešto, sa čim se služe. U sastav proizvoda uključe neki zdravi element, ali količina tog sastojka je toliko mala i neznatna da je apsolutno irelevantna, jer ostali sastojci proizvoda nisu uopšte preporučljivi da se u tim količinama nađu u našoj prehrani. U oglašavanju se naglašava samo taj neki određeni zdravi sastojak (cjelovite/integralne žitarice, mliječni obrok, antioksidansi, omega-3 masne kiseline, itd.), prilikom čega potrošač misli da je taj proizvod u stvari izvor tog sastojka, što je laž.

I samo bih još pomenula sve prisutniji i popularniji oglašivački momenat, a to je BIO ili PRIRODAN. Ukoliko je neki proizvod BIO, to uopšte ne znači da je i organski uzgojen, pa pazite da ne nasjednete. „Bio“ je sve što nije prošlo kroz neku veću industrijsku preradu, odnosno, „prirodni su“, nisu proizvod koji je mjenjan da bi dobili konačni proizvod. Npr. povrće i voće je ubrano sa neke plantaže i došlo u prodaju, biljke za čaj osušene i upakovane, te jaja kako ih koka snijela i svježe meso kako je i rezano. Međutim, to ne znači da biljke nisu tretirane pesticidima, a uglavnom jesu, ukoliko ne kupujete u specijalizovanim prodavnicama organske hrane ili od nekog lokalnog uzgajivača organske hrane, ne znači da koke i stoka nisu tretirane hormonima i antibioticima, itd, što opet, na žalost jesu. Ukoliko je proizvod iz organskog ili kako ga neki zovu biloškog uzgoja, on mora imati deklaraciju za to. Takođe, ukoliko imamo neki proizvod nastao industrijskom preradom, mora imati naznaku za svaki sastojak koji je iz organskog uzgoja (ukoliko nisu svi) i za one koji nisu to navesti, pa imate taj i taj sastojak je iz organskog uzgoja, a ovi su recimo prirodni. Tim prirodnim recimo žele reći da nisu neke sintetičke arome, nego proizvod kakav jeste prirodno, odnosno, nije samo poboljšivač ukusa jagode, nego je prava jagoda, ali recimo nije jagoda iz organskog uzgoja, itd.

food-claims_1

I za kraj – Ljudi, čitajte deklaracije na svakom proizvodu, obavezno!!! Tu vam stoje informacije o sastavu proizvoda, udio šećera, masti, proteina u 100 proizvoda, poboljšivači ukusa, boje, itd. Evo, otkrili smo i neke od trikova kojima se služi prehrambena industrija da bi nam prodala ono što nismo sigurni da želimo. Ne dozvolite da vaše zdravlje bude kupljeno, vi ste oni koji diktiraju tržište i postavljajte zahtjeve.

I još jedan savjet za kraj – kad kupujete hranu, gledajte da to prvenstveno bude hrana! 🙂

(2) Komentari

Ostavite odgovor