Smanjite lični ekološki otisak
Nekoliko savjeta kako da smanjite vaš uticaj na životnu sredinu.Otpad
- Izbjegavajte kupovinu nepotrebnih proizvoda
- Izbjegavajte kupovinu proizvoda sa viškom ambalaže, kao i sa nepovratnom ambalažom i ambalažom koja se ne može ponovo iskoristiti. U BiH još uvijek ne postoji sistem povrata ambalaže, ali u svakom slučaju, uvijek možemo birati staklenu ispred plastične, jer se može više puta iskoristiti
- Izbjegavajte plastične vrećice – koristite platnene kese za višekratnu upotrebu
- Kupujte proizvode koji se mogu reciklirati ili čija se ambalaža može reciklirati i ako je moguće koji su napravljeni od recikliranih ili prirodnih materijala.
- Proizvodi koji se pokvare (eletronski uređaji) popravimo i prilagodimo – ne bacajmo.
- Stari namještaj, odjeću, knjige ne bacajte, nego poklonite
- Štampajte što manje i štampajte obostrano, papir iskoristite do kraja
- Koristite platnene umjesto papirnih maramica i papirnih ubrusa
- Organske otpatke (najšešće ostaci od hrane) ako živite u kući i imate baštu možete iskoristiti kao kompost
Voda
- Onemogućite bespotrebno oticanje vode (dobro zatvarajte slavine, instalacije redovno održavajte)
- Dok se brijete ili perete zube zavrnite slavine, koristite tuš umjesto brćkanja u kadi
- Podesite vodokotlić na minimum ispiranja WC školjke
- Za pripremu čaja ili kafe, uzmimo vode samo onoliko koliko nam je potrebno, čime štedimo i vodu i energiju
- Koristite sredstva za pranje posuđa i higijenu kuhinje i kupatila koji manje opterećuju životnu sredinu – danas na tržištu postoje preparati koji su uglavnom do 100% biorazgradivi i ne sadrže supstance koje zagađuju životnu sredinu
- Ako živite u kući, sakupljajte kišnicu, jer se ta voda može koristiti za zalijevanje bašte, pranje automobila i slično
- Mašine za veš i suđe uključite samo kada su pune – tako štedite i vodu i energiju
Energija
- U toku dana prozore oslobodite da bi iskoristili što više sunčeve energije, a u toku noći navucite zavjese i spustite roletne
- Manje zagrijavajte one prostorije u kojima rjeđe boravite
- Ne zaklanjajte radijatore namještajem i zavjesama
- Podesite termostate na radijatore ili klima uređaje na optimalnu temperaturu (oko 22°C)
- Zamijenite obične sijalice sa sijalicama za uštedu energije.
- Ukoliko kupujete nove elektronske uređaje kupujte one koji troše manje energije
- Ne ostavljajte elektronske uređaje na poziciji ‘standby’, u toj poziciji se potroši 40 posto energije. Isključite elektronske uređaje kad ih ne koristite, kad izlazite iz prostorije ugasite svjetlo za sobom
- Prilikom pripreme hrane koristite poklopac, isključite ringlu 2-3 minuta prije završetka kuhanja, koristite ringle odgovarajuće veličine.
- Čistite ili redovno zamjenjujte filtere u klima-uređajima.
- Ako imate frižider sa zamrzivačem, odledite ga 2 puta godišnje (5mm leda povećava potrošnju električne energije za 30%).
- Ako imate bojler i kotao za grijanje vode, redovno skidajte kamenac
Transport
- Što manje koristite putnički automobil, u toku dana i na duže relacije
- U gradskom transportu pješačenjem do željenog cilja, javnim prevozom, biciklom
Neki savjeti prilikom vožnje
- Nemojte nepotrebno dodavati gas i nepotrebno kočiti
- Nemojte voziti maksimalnom nego potrebnom brzinom
- Pravite redovne kontrole izduvnih gasova, kočnica, pritiska u gumama (odgovarajući pritisak u gumama može vam omogućiti da se s istom količinom goriva vozite više od tri posto duže)
- Prilikom kupovine automobila, birajte onaj koji manje zagađuju životnu sredinu
Ishrana
- Birajte hranu koja je proizvedena u lokalnoj sredini
- Češće se odlučujte za sezonsku hranu
- Jedite što manje mesa – stočarska industrija je jedan od značajnih “proizvođača” stakleničkih gasova.
(0) Comments
blog.prime.ba » Upravljanje prirodnim resursima
[…] Za kraj pročitajte nekoliko savjeta kako da smanjite svoj uticaj na životnu sredinu. […]
Milena Babic
Ovakav kodeks ponasanja trebalo bi dati na znanje svima i na svim nivoima.
U suprotnom = nece biti dobro.Sto bi reka Dusko Radovic:”…mi cemo i nekako, ali kako ce oni koji pristizu?”
Dosta pobrojanih stavki su deo licne kulture,deo je stvar obrazovanja, medjutim neke stavke nije moguce ispostovati jer je drzava spora i neorganizovana.Jos ce mnogo vode proteci dok ce obican svet poceti da razmislja o svom otisku.
Jos iz mladosti- kucnim vaspitanjem,instruirana sam o tome kako ziveti u skladu sa prirodom tako da deo po deo pobrojanih stavki usvajam u zavisnosti ud onoga sto mi se u drustvu u kojem zivi nudi.U inostranstvu je to, cak u susednoj Hrvatskoj-mnogo bolje reseno i organizovano.Da je Ministarstvo, kojim cudom, uvelo depozitni sistem za PET, staklenu ambalazu,konzerve…Ocistili bismo srbiju i nas bi OTISAK bio mnogo manji.Ovako…
Nada Marković
Mnogo efikasnije bi se uticalo na običan svet ovakvim savetima kada bi ih prvo primenjivali oni koji su zaduženi za to – opštine i Minstarstvo i Sekretarijat za zaštitu životne sredine. Kako da otvorim prozor preko dana ako ne mogu da podnesem buku koja dopire iz okolnih divljih gradjevina??? Žaliti se pomenutim institucijama i očekivati njihovu pomoć je misaona imenica. Navela sam samo svoj i jedan primer, ali ima ih onoliko!