Opasni radioaktivni oblak
Nuklearna tragedija koja je zadesila Japan u zadnjih nekoliko sedmica ima svoje “opasne” scenarie po kojima i mi u Evropi treba da se zabrinemo. Daleko od toga da nuklearna kriza u Japanu nije i globalnog karaktera, ali tek daleeeeeko je bajka da smo, gle čuda odjednom u opasnosti od opasne radioaktivnosti.
Zar smo već zaboravili Černobil, najveću nuklearnu katatrofu u istoriji?
To je ono što nas, ovdje u regionu treba više da zabrinjava, jer posljedice Černobilske katastrofe i nakon 25 godina još uvijek imaju veliki efekat na životnu sredinu. Radioaktivni izotopi stroncija i cezijuma (Sr – 90 i Cs – 137)1 nisu ni završili svoj period poluraspada koji traje do 30 godina, a u životnoj sredini se zadržavaju i preko 200 godina dok ne završi proces potpunog raspada radionuklida.
16. jula 1945. Godine počeli smo mjenjati istoriju, prvim nuklearnim eksperimentom poligonu Novom Meksiku. Od tad, pa sve do sporazuma između Rusije, SAD i Britanije, 1963. godine o obustavljanju nuklearnih proba nad zemljinom površinom, u atmosferu je emitovano radioaktivnih čestica taman toliko da ne moramo uopšte više razmišljati nekoliko desetina hiljada godina o tome koliko posljedica na naše zdravlje mogu donijeti dodatne katastrofe.
Nije valjda da ste pomislili da su se nuklearni eksperimenti prestali prije 50 godina pomenutim Sporazumom, e pa nisu, samo smo ih preselili pod more.
Da li ste o ovome uopšte ikada razmišljali ili vas i dalje samo radioaktivnost iz Japana plaši koja za nas u regionu i Evropi uopšte, nije ništa veća od prirodne radioaktivnosti. Slobodno se krećite i uživajte u zraku i kiši kao do sad, jer njegov kvalitet ništa nije lošiji nego što je do sad bio, niti više opterećen radioaktivnim česticama, naravno, ako niste direktno na mjestu rizične doze zračenja, ali ne vjerujem da vas ovih dana mami turistička posjeta Japanu. Ali pripazite pri izboru hrane koju kupujuete, jer je to jedina direktna opasnost koju sad imamo iz Japana i imaćemo je još dugo vremena, ali isto tako, ništa manji nam problem ne dolazi iz mnogo bliže nam Ukrajine!
Nuklearna energija kao alternativa klimatskim promjenama
Najveća globalna ekološka kriza jesu klimatske promjene. Alternativa, pored održivih izvora energije, je i nuklearna, jer ne postoji opasnost od emitovanja stakleničkih gasova, a uz sve to, proizvede se velika količina energije. Samo treba da zanemarimo “maleni” problem mogućih havarija i nuklearni otpad i evo nam “čiste” energije. Dobro, o havarijama ćemo pričati neko vrijeme i zaboraviti na njih, a more je veliko, tu ćemo smjestiti otpad, jer to smo izabrali još prije 65 godina kao rješenje. Zašto bi išta mjenjali, svjetsko more je samo najveći izvor kiseonika na Zemlji, sitnica.
Savršeni Japanci i kako sve izgleda, ipak ne tako savršeni sistem su zamalo doveli Fukushima nuklearnu nesreću rame uz rame Černobilskoj. A Fukushima se, na žalost, svima može desiti, a za informaciju, u Evropskoj uniji trenutno radi 195 nuklearnih reaktora! Nekad imamo ljudski problem kao faktor, a eto nekad prirodnu katastrofu čije posljedice teško kontrolišemo, ali broj od gotovo 200 potencijalnih opasnosti u našem dvorištu ne smijemo zanemariti.
