Potraga za izuzetnošću u komunikacijama
Objavljeni rezultati European Communication Monitora 2015
Velike promjene u komunikacijskom okruženju su izazov za organizacije u cijelom svijetu. U predstavljanju studije, Prof. Dr. Ansgar Zerfass kaže da mnogi danas tvrde da masovni mediji gube svoju ulogu u formiranju mišljenja javnosti a promovišu se novi pristupi poput content marketinga. Međutim, još uvijek nema dovoljno dokaza o efikasnosti novih pristupa. On dalje kaže da nema jasnog odgovora ni na pitanje kako komunikacije kreiraju vrijednosti za organizacije. Umjesto toga, raznovrsna obrazloženja poput upravljanja reputacijom, izbjegavanje kriza, osiguravanje legitimiteta, identifikovanje prilika i podška prodaji takmiče se u teoriji i praksi.
European Communication Monitor 2015 istražuje ova pitanja i druge teme u ovoj oblasti. Sa 2.253 komunikacijska profesionalca iz 41 države i sa detaljnom analizom 20 zemalja (među kojima ni ove godine nije BiH), ovo je najveće godišnje istraživanje ove vrste u svijetu.
Mi smo izdvojili neke najinteresantnije detalje iz njega, a svakako vam preporučujemo da ga pogledate u cjelosti na http://www.zerfass.de/ECM-WEBSITE/media/ECM2015-Results-ChartVersion.pdf
Učesnici u istraživanju
59% žene, 41% muškarci, prosjek godina 41,4. Njih 11,9% je član EACD (European association of Communication Directors), 12,3% su članovi ostalih međunarodnih komunikacijskih udruženja, a 53,9% njih su članovi nacionalnih PR ili komunikacijskih udruženja.
U istraživanju su učestvovali ispitanici iz 41 evropske zemlje iz 4 regije.
Kad je u pitanju budućnost gradnje javnog mnijenja stavovi o važnosti masovnih medija su podijeljeni. Međutim, većina vjeruje u vlastite medije (koje smo takođe spominjali u tekstu 3 tajna aduta odnosa s javnošću koja će vam pomoći da izgradite svoj brend)
Inače, masovni mediji se smatraju važnijim u južnoj i istočnoj Evropi u odnosu na zapadnu i sjevernu.
Zanimljivo je pogledati grafiku sa podacima o saradnji između komunikacijskih stručnjaka i masovnih medija. Glavni zaključak je da će strateška partnerstva i neplaćena interakcija dobijati na važnosti.
Posebno zanimljivo poglavlje jeste ono koje se odnosi na integrisane komunikacije i strategije sadržaja. U literaturi o odnosima s javnošću postoji aksiom o potrebi razlikovanja odnosa s javnošću i marketinga, te njihovog držanja odvojeno. S druge strane imamo sve veći broj akademske literature koja zagovara potrebu za integracijom svih komunikacijskih funkcija, uključujući marketing i odnose s javnošću.
85,6% ispitanika u ovom istražicanju vjeruje da je potrebno integrisati komunikacijske aktivnosti koje utiču na sve funkcije. Ali kad pogledamo istraživanje iz 2011. godine u kojem su navedeni slični rezultati, vidimo da nije ostvaren skoro nikakav progres – veze između funkcija nisu ojačane tokom posljednjih 5 godina.
Istaknuta je važnost organizacijske funkcije – većina komunikacijskih stručnjaka vjeruje u svoje discipline, a primjetan je uspon marketinga.
Praksa upravljanja sadržajem i njegovom isporukom pokazuje na velike razlike između percipirane važnosti i stvarne upotrebe.
Zanimljivo je pogledati grafikon koji pokazuje kako se sadržaj koristi u različitim evropskim zemljama.
Najvažnije pitanje upravljanja komunikacijama u Evropi do 2018. godine je povezivanje poslovne strategije i komunikacija, a posebno su zanimljivi rezultati po državama.
U mnogim organizacijama je strategija slušanja često zanemarena. Najvažnije strukture i tehnike za organizacijsko slušanje su praćenje medija – 84,1%, praćenje društvenih mreža – 68,3%, ad hoc aktivnosti slušanja – 58,2%.
Dijelovi o mjerenju i evaluaciji i odnosima između agencija i klijenata su takvi da nismo mogli izdvojiti samo 2-3 slajda, tako da se nadamo da ćete ih sami pogledati. Iz njih se zaista puno toga može naučiti, posebno iz dijela o tome kako klijenti i agencije imaju različitu percepciju zajedničkog rada.
U odjeljku koji se bavi zaradama PR praktičara vidimo da najveći dio njih u Evropi (54,7%) zarađuje manje od 60.000 EUR godišnje, a četvrtina (25,1%) zarađuje čak manje od 30.000 EUR. U ovoj kategoriji je najviše odgovora iz Rumunije, Ukrajine, Hrvatske i Slovenije (vjerovatno i BiH). 1,6% praktičara zarađuje više od 300.000 EUR.
Muškarci zarađuju više od žena na istim pozicijama. Nismo sigurni da se ovo može primijeniti na naše područje.
Ima tu mnogo korisnih podataka, pa vam svakako preporučujemo da istraživanje pogledate u cjelini. To možete učiniti na http://www.zerfass.de/ECM-WEBSITE/media/ECM2015-Results-ChartVersion.pdf