Šta nam internet govori o turizmu i turističkim zajednicama u BiH

Šta nam internet govori o turizmu i turističkim zajednicama u BiH

Bosna i Hercegovina ima 12 ministarstava turizma – 2 na nivou entiteta i 10 na kantonalnim nivoima. 12 ministarstava turizma u državi, to je veliki broj ljudi koji (bi trebali da) brinu i vode računa o promociji naših turističkih destinacija, zar ne?

Da li je to baš tako, odnosno koliko dobro oni rade svoj posao?

Koliko svako od vas zna o turističkim ljepotama Bosne i Hercegovine?

Koliko su ta ministarstva savladala moderne tehnologije, odnosno da li i kako koriste sve prednosti koje im nudi internet i društvene mreže?

Na ta pitanja sam pokušala da sam odgovor istražujući i analizirajući prisustvo turističkih zajednica na internetu i društvenim mrežama.

Rezultati su bili prilično (ne)očekivani.

Republika Srpska

U Republici Srpskoj imamo Ministarstvo trgovine i turizma – http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MTT/O%20ministarstvu/Pages/default.aspx U njihovom sastavu se nalazi Turistička Organizacija Republike Srpske koja se bavi promocijom i koordinacijom turizma u Republici Srpskoj.

Web stranica Turističke organizacije Republike Srpske se nalazi na http://www.turizamrs.org/index.php

Туристичка организација Републике Српске

Stranica je na srpskom i engleskom jeziku, a ima i Google prevod na francuski, njemački i ruski.

U suštini, na ovoj stranici ima zaista mnogo korisnih informacija i uglavnom su logički složene, tako da se na njoj lako snaći.

Oni takođe imaju Facebook stranicu na https://www.facebook.com/visitsrpska koja nosi naziv Visit Srpska. Iako je naziv na engleskom i iako je opis stranice na engleskom, sva komunikacija je na srpskom jeziku. Imaju 1928 fanova i vrlo često komuniciraju u toku dana. Nabrojala sam u jednom danu do 15 sati čak 12 objava. Ono što je karakteristika tih objava jeste da su uglavnom dijeljenja sa drugih stranica, na primjer Olimpijski centar Jahorina, ZTC Banja Vrućica, razni portali i sl. Sve objave su vezane za turizam i turističke destinacije, ali imam utisak da se plasiraju neplanirano, bez strategije, onako kako se šta zanimljivo pojavi na drugim stranicama.

Visit Srpska

Ovakve objave nemaju ni veliki broj lajkova, najčešće su to 1 ili 2, vjerovatno zato što niko ne voli da mu se prečesto jedna stranica pojavljuje na News Feedu. U tim slučajevima, čak i kad stranicu ne uklone, ljudi razviju svojevrsnu vještinu ignorisanja iste kad se pojavi.

Iz iskustva mogu reći da ne znam šta je gore od to dvoje.

Na Twitteru imaju profil https://twitter.com/VisitSrpska sa 469 pratilaca, dok oni sami prate 230. I ovdje imamo veliki broj retvitovanja sadržaja koje postave drugi, s tim što je to na ovoj društvenoj mreži pozitivna stvar i ne stvara zagušenje (osim ako to nije u velikoj mjeri). Desetak objava u toku dana na Twitteru je dobar potez, a jednako tako je dobro i retvitovati druge, tako da mi se lično Twitter profil Turističke organizacije Republike Srpske sviđa više nego Facebook stranica.

U Republici Srpskoj 32 opštine imaju svoje turističke organizacije. Bavljenje turizmom na nivou opštine u suštini nije loša ideja.

Tu su Banja Luka, Bijeljina, Derventa, Doboj, Foča, Istočno Sarajevo, Kneževo, Kozarska Dubica, Laktaši, Modriča, Petrovo, Prijedor, Rogatica, Srbac, Srebrenica, Šamac, Šipovo, Trebinje, Višegrad, Vlasenica, Zvornik, Prnjavor, Kalinovik, Trnovo, Teslić, Pelagićevo, Ribnik, Drinić, Kostajnica, Sokolac, Brod i Gacko.

Svaki naziv grada gore je u stvari link na stranicu turističke organizacije grada.

Od svih ovih gore linkovanih stranica, responsivnih je 6 (prilagođene mobilnim uređajima): Gacko, Šipovo, Istočno Sarajevo, Foča, Bijeljina. Bijeljina ima i Android aplikaciju, mada u vijesti na njihovoj stranici nema link na nju – Android aplikacija Turističke organizacije Bijeljina.

Ono što mi se izdvojilo kao super momenat je domen Turističke organizacije Foča – focaravajuće.org. Njihova stranica je meni inače jedna od boljih rješenja koje sam vidjela u ovom istraživanju.

Stranice koje imaju probleme su http://www.derventaturizam.com/ – ažurira se, te Doboj http://www.dobojturizam.com/, Prnjavor  http://www.to-prnjavor.com/ i Srebrenica http://www.tuors-srebrenica.com/ koje imaju sadržaj na kineskom ili japanskom jeziku 🙂 Nisam prevodila šta piše.

kineski

Kneževo, Srbac, Teslić, Pelagićevo, Ribnik i Brod nemaju web stranice uopšte.

Stranice koje ne rade uopšte su Petrovo – http://www.ozrenskiturizam.org/, Rogatica – http://www.rogaticaturizam.com/, Trnovo – http://www.turorg-trnovo.com/ i Drinić http://www.turizamdrinic.com/

Što se tiče društvenih stranica, organizacije koje imaju navedene linkove na web stranici su: Foča – Facebook stranica 859 lajkova, Šamac – Facebook stranica 232 lajka (zadnja vijest iz novembra 2013), Šipovo – Facebook profil, 1774 prijatelja); Twitter – od 2013 su im tvitovi, a imaju i YouTube kanal, Trebinje (Facebook profil, 1071 prijatelj), imaju Twitter profil i YouTube kanal, Višegrad (Facebook 738 fanova), Kalinovik (Facebook profil, 1042 prijatelja), Sokolac (Facebook stranica 594 fana), Twitter profil iz juna zadnji tvit i imaju YouTube

Federacija BiH

U FBiH imate Federalno ministarstvo okoliša i turizma – http://www.fmoit.gov.ba/

Turistička zajednica FBiH ima web stranicu na http://www.bhtourism.ba/ . To je web stranica koja sadrži solidnu količinu podataka koji mogu zatrebati svakom potencijalnom turisti u BiH. Lijepo su sortirani i pregledni, takođe vrlo smisleno grupisani tako da se prilično lako snaći na stranici.

BH Tourism

Osim nje, svaki kanton ima svoju turističku zajednicu i sve su navedene na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Kantonalne turističke zajednice

Zajednička karakteristika ovih stranica jeste da imaju uglavnom dosta informacija jer svaka od njih posebno obrađuje gradove koji se nalaze u sastavu kantona.

Unsko-Sanski kantonhttp://www.tzusk.net/ Ima za svaki grad navedene informacije o znamenitostima i o onome što bi moglo biti zanimljivo potencijalnim turistima. Međutim, zadnja vijest im je od 8.9.2014. Nemaju prevod na strane jezike, a nemaju ni društvene mreže. Nije prilagođena mobilnim aparatima.

unskosanski

Tuzlanski kantonhttp://tourism-tk.ba/ – što se tiče informacije koje nudi ovo je solidna stranica. Ni ona nema strani jezik, društvene mreže i ima vrlo malo novosti.  Responzivna je, tako da se može lako čitati i sa telefona.

tuzla

Zeničko-Dobojski kanton – Na stranici ministarstva stoji link na http://www.turizam-zdk.net/ koji je  pogrešan link i to najmanje 2 godine. Valjda je neka komplikovana procedura zamijeniti link na stranici ministarstva, možda treba neki tender da se sprovede? Pravi link je na http://www.zedoturizam.ba/bih/. Stranica u suštini nije loša, ima solidne informacije, relativno redovno ubacuju novosti, a ima i prevod na engleski jezik. Nema društvene mreže i nije prilagođena mobilnim aparatima.

zedo

Bosansko-Podrinjski kantonhttp://www.turizam-bpk.ba/. Stranica je prilično pregledna i opremljena kvalitetnim i korisnim informacijama za turiste.  Nema prevod ni na jedan strani jezik, društvene mreže i nije prilagođena mobilnim aparatima.

TZ BPK Goražde

Srednjo-Bosanski kantonhttp://www.tzsbk.com/ Slična stvar je i ovdje – solidne informacije, nema prevode, nema društvene mreže, nije prilagođena mobilnim aparatima.

srednjabosna

Hercegovačko-Neretvanski kantonhttp://www.hercegovina.ba/. Taman kad sam pomislila da je sve crno u FBiH kliknula sam na ovu stranicu. Ona ima engleski, a ima i QR kod koji vodi na stranicu. Ne znam da li je i gdje QR kod postavljen inače, ali bi bilo korisno da se može naći na mnogim lokacijama unutar ovog kantona jer u protivnom gubi smisao. Stranica je prilagođena mobilnim uređajima i ima englesku verziju. Osim toga je lijepog i praktičnog dizajna. Nema društvene mreže.

Turistički portal Hercegovina

Zapadnohercegovački kantonhttp://www.visithercegovina.com/ – Vizuelno vrlo loša i nepregledna, bez prevoda, bez društvenih mreža i neprilagođena mobilnim uređajima.

zapadnohercegovacka

Sarajevski kantonhttp://www.sarajevo-tourism.com/ – Vizuelno lijepa stranica i pregledna, sa dosta dobro složenih informacija. Ima englesku verziju, ali nažalost nije prilagođena mobilnim uređajima i nema društvene mreže, osim YouTube kanala.

sarajevo

Herceg-Bosanski kantonhttp://www.hbzup.com/. Siromašna, neugledna stranica bez prevoda na strane jezike, društvenih mreža i neprilagođena mobilnim uređajima.

Turistička zajednica Hercegbosanska županija

Posavski kantonhttp://www.tz-zupanijeposavske.ba/ – Njihova web stranica uopšte ne radi.

Zaključak

Kao što i sami možete vidjeti ako kliknete na bilo koji od ovih linkova iz teksta, turizam u BiH nije prilagođen modernom vremenu, odnosno internet trendovima.

Svakako, naša država nije turistička destinacija kao na primjer Hrvatska, ali iskreno mislim da bi turizam mogao biti jedna od razvijenijih grana Bosne i Hercegovine, samo da se neko bavi njime onako kako se to inače radi.

Sve iz ove analize govori da ne postoji neka zajednička strategija čak ni na nivou entiteta, da ne spominjem BiH. U Republici Srpskoj je početna zamisao dobra – bavljenje turizmom na nivou opštine, ali se iz priloženog vidi da same opštine to ne rade kako treba. Fali im usmjerenost ka nekom određenom cilju, te kreiranje komunikacije u skladu sa njim.

Ni na jednoj od ovih stranica ne možete zaključiti kome su namijenjene – da li stranim ili domaćim turistima, za početak.

Slična stvar je u FBiH – svaki kanton vodi svoju politiku, a većina to radi vrlo traljavo.

Da sam turista koji treba posjetiti BiH, vjerovatno bih odustala od pokušaja da pronađem šta konkretno ova zemlja ima ponuditi, jer je sve rasparčano i totalno loše predstavljeno. Doduše, veliku većinu ne bih mogla ni razumjeti, tako da bi i to bio problem.

Da, često je ograničenje novac, ali kao što sam rekla i u prethodnom tekstu o muzejima u BiH – nedostatak novca često zna probuditi kreativnost kod onih koji ga nemaju. Ne mora uvijek biti opravdanje za ono što se nije uradilo.

Dobri primjeri

Na kraju samo par dobrih primjera, onako kako bi se to trebalo – moglo raditi. Iz regiona su, samo zato što su nam razumljiviji.

Srbija – ima Facebook stranicu na engleskom https://www.facebook.com/serbiatourism od 14.000 fanova, ali i na srpskom https://www.facebook.com/turisticka.organizacija.srbije (67.000 fanova). Imaju i Twitter profil – https://twitter.com/serbiatourism . Web stranica srbija.travel (odlična domena) nije responsive i zrela je za redizajn, ali što se tiče informacija koje nudi je ok.

Visit Belgrade – http://www.tob.rs/ – responsive, puno korisnih, solidno složenih informacija. Solidna je Facebook stranica https://www.facebook.com/visit.belgrade sa nešto preko 28.000 fanova.

Najbolji primjer je Hrvatska http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna – stranica nije responsive ali zato imaju mobilnu aplikaciju. Imaju Facebook stranicu Love Croatia sa preko 1.400.000 fanova, Twitter sa skoro 20.000 pratilaca te Instagram profil Love Croatia sa 15.000 fanova.

Super primjeri gradova su mi:

Varaždin – http://www.tourism-varazdin.hr/ (jedina mana je što stranica nije responsive) sa FB stranicom Volim Varaždin od skoro 20.000 fanova i Instagram profilom sa nešto preko 3300 fanova.

Top turistička prezentacija grada je naravno Zagreb http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Facebook https://www.facebook.com/visitzagreb sa 34000 fanova, Twitter https://twitter.com/zagreb_tourist  sa 4.343 fana i Instagram https://instagram.com/zagrebtourist/ sa 665 pratilaca.

 

 

(1) Komentari
  1. PONUDA DA NE BI BILO „NEMA BOSNE“ SLOGAN TREBA BITI:! DODJOH -VIDJEH-OSJETI..VELIKE OČI DOVEDOŠE BOSNU DO SIROMAŠTVA ? ALI ALI NISU MOGLI OSIROMAŠITI DUŠU. DRAGI TURISTI! DODJITE VIDITE OSJETITE!! NIJE BOSNA NITI DRZAVA NITI REPUBLIKA NITI NACIJA NITI. VJERA,. BOSNA PONOSNA,TO JE ZEMLJA LJUDI KOJI IMAJU VELIKU DUŠU, DODJITE. OSJETITE,NIJE LJEPOTA SAMO DRVO MORE RIJEKA PLANINA,. LJEPOTA NAJVEĆA. TO JE OSJEĆAJ -DUSA

Ostavite odgovor