Zeleni gradovi
Većina svjetske populacije danas živi u gradovima, a procjenjuje se da će do 2050. godine čak 70% ljudi živjeti u urbanim sredinama. Gradovi su veliki konzumenti resursa, te glavni izvor emisije stakleničkih gasova. Danas je pred nama izazov ekonomskog rasta i stabilnosti uz obezbjeđivanje kvaliteta života u gradovima, odnosno veliko pitanje na koji način „rasti zeleno“ i razvijati se održivo. Upravljanje urbanim sredinama je postao jedan od najvećih razvojnih izazova 21. vijeka.
Koncept „zelenih gradova“, promoviše prelazak na čistiju, zdraviju i ekonomski održiviju budućnost kroz poboljšanje efikasnosti i investiranje u obnovljive tehnologije te reformu u propisima koji se tiču oblasti izgradnje objekata, upravljanja energetskim resursima, upravljanja otpadom i transportom. S obzirom da 75% od ukupne svjetske energije konzumiraju gradovi, neophodno je da se smanji emisija stakleničkih gasova i to još juče!
Trenutno se većina svijeta oslanja na zastarjele sisteme električne energije koji su izuzetno neefikasni i „prljavi“. Da bi gradovi postali održiviji, neophodno je redizajnirati postojeći pristup, preći na obnovljive izvore energije i implementirati novija rješenja. Zgrade čine gotovo trećinu svih globalnih emisija stakleničkih gasova a kroz jednostavne sisteme efikasnosti i poboljšanja dizajna, te emisije se mogu drastično smanjiti. Transport je najbrže rastući izvor emisija stakleničkih gasova u svijetu, od kojih tri četvrtine dolazi direktno iz automobilskog saobraćaja. Da bi se ove emisije, te zagađenje koje stvaraju smanjili, potrebno je poboljšati standarde, povećati mogućnosti javnog prevoza, ulagati u alternativne vidove transporta, te poboljšanje gradske mobilnosti kroz pješačku i biciklističku infrastrukturu.
Mnogi gradovi danas mijenjaju svoje politike kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima, a lista gradova koji se nalaze u popisu u daljem tekstu je za 2015. godinu uzelo titule 10 „najzelenijih“ u svijetu zbog njihovog efikasnog korištenja obnovljivih izvora energije, promocije „zelenog“ načina života, ogromnog broja kompanija sa primjenom čistih tehnologija, te provođenjem zakona koji štite životnu sredinu i inovativnim strategijama za bolje i zelenije zajednice. Lista gradova preuzeta sa http://www.greenuptown.com (http://www.greenuptown.com/top-ten-greenest-cities-world-2015 ).
1. Rejkjavik , Island
Rejkjavik na Islandu je zauzeo prvo mjesto, i to s pravom, jer se grad gotovo u potpunosti snabdijeva energijom iz obnovljivih izvora, a plan im je da budu apsolutno energetski nezavisni do 2050. Grad trenutno koristi hidroenergetske i geotermalne izvore za proizvodnju električne i toplotne energije
2. Bristol, Velika Britanija
Bristol je proglašen kao najzeleniji britanski grad i najzeleniji grad u EU za ovu godinu. Ovaj grad koristi manje energije po domaćinstvu nego bilo koji veći britanski grad, ima najveći broj biciklista u odnosu na druge veće gradove u Velikoj Britaniji, te ulaže u održivu saobraćajnu infrastrukturu. Građani Bristola su smanjili količinu otpada koji proizvode za 29%, povećali recikliranje i kompostiranje sa 13% na gotovo 50%, te smanjili odlagališta otpada za 75%, a Bristol trenutno koristi 25% otpada za proizvodnju energije. Jedna trećina grada su zeleni ili plavi otvoreni prostor, zaštićeni tokom nedavnog gradskog rasta.
3. Portland, Oregon
Portland je bio prvi grad u SAD koji je prihvatio akcijski plan za klimatske promjene i ima planove i zakone koji osiguravaju da grad ostane u granicama tako da je ruralna zemlja sačuvana samo za poljoprivredne svrhe dok građani većinom kupuju hranu od lokalnih proizvođača. Portland koristi 20% više energije iz obnovljivih izvora nego čitava nacija, a kao i San Francisco, Portland je među prvim US gradovima koji su zabranili upotrebu plastičnih vrećica. Grad ima oko 400 km biciklističkih staza, a ima izvrsnu reputaciju u smislu prevoza zaposlenih, gdje više od 25% ljudi putuje javnim prevozom, biciklom ili dijele automobil.
4. San Francisko, Kalifornija
San Francisco je bio na čelu održivog življenja već dugi niz godina i važi za najčistiji grad u Sjevernoj Americi a 2007 je postao prvi grad u SAD koji je zabranio upotrebu plastičnih vrećica. Pored toga, započeo je opsežan program recikliranja u 2009. godini, a do sada je uspio spasiti 77% materijala koje bi završilo na deponijama što je i najuspješniji program u Sjedinjenim Američkim Državama.
5. Vankuver, Kanada
Vankuver ima velike nade da će postati najzeleniji svjetski grad do 2020. godine. Grad je poznat po svojim inovativnim čistim tehnologijama, a posjeduje i ogromne količine dostupnih obnovljivih izvora iz kojih može izvući impresivnih 90% potrebne energije.
6. Malme, Švedska
Malme je ponosni vlasnik jednog od najvećih vjetro energetskih parkova u svijetu i ima obilje zelenih površina, kao i veliku raznolikost zelenih tehnoloških rješenja. Western Harbour u Malmeu u potpunosti koristi obnovljive izvore energije iz sunca, vjetra, hidroenergije i biogoriva. Stambene zgrade su izgrađene korištenjem održivih materijala i posebno su dizajnirane kako bi što je više moguće bile energetski efikasne. Sa svojim održivim planovima i energetski efikasnim projektima, grad bi trebao biti klimatski neutralan do 2020. godine.
7. Frajburg, Njemačka
Ovaj njemački grad je vrlo jedinstven, jer je grad bez automobila što je vrlo zanimljiva činjenica s obzirom da danas u većini gradova ključni problem predstavlja zagušenje saobraćaja uslijed velikog broja automobila koji koriste fosilna goriva. Frajburg je okružen bujnim zelenim brežuljcima i ponosan je na veliki broj solarnih panela na vrhu svojih zgrada kao što su škole, lokalne crkve, pa čak i Gradska uprava. Jedan od glavnih gradskih ciljeva je kontinuirano koristiti solarne energije i efikasno smanjiti svoje emisije ugljičnog dioksida za 40 posto do 2030. godine.
8. Kopenhagen, Danska
Kopenhagen je izgradio ugled kao svjetski lider u naporima za borbu protiv klimatskih promjena. Kopenhagen je vrlo predan visokim standardima kvaliteta življenja u smislu efikasnog korištenja prirodnih resursa. Gotovo jedna trećina stanovnika prvenstveno koristi bicikl kao prevozno sredstvo u gradu.
9. Štokholm, Švedska
Štokholm je uzeo titulu Zelena prijestolnica Evrope još 2010. godine zbog svoje izuzetne predanosti održivosti. Podaci za emisiju ugljika su impresivni, prosječna emisija za evropski grad je 10 tona po glavi stanovnika ali Štockholm proizvodi 3,4 tone. Takođe, Štokholm je poznat po tome da se preko 40% grada sastoji od zelenih površina.
10. Oslo, Norveška
Oslo je oduvijek na popisu najzelenijih gradova u svijetu, što zapravo i nije iznenađujuće. Ovaj grad je uspio da bude najzeleniji u Norveškoj, uprkos činjenici da je također jedan od najnaseljenijih gradova u toj zemlji i uprkos kontinuiranom povećanju broja stanovnika, još uvijek uspijeva održati svoj cilj i ostati „zelen“ i iskoristiti inovativne održive metode. Kada je riječ o emisiji stakleničkih gasova, dobro je poznato da Oslo ima najnižu emisiju u odnosu na druge velike gradove u Evropi. Za prevoz putnika u javnom gradskom prevozu se koristi energija na vodeni pogon. Namjera je da se u potpunosti izbaci korištenje fosilnih goriva do 2020. godine, a oko 140 gradskih autobusa će uskoro da koristi biogorivo za pogon vozila, a koje će se proizvoditi iz otpada od hrane.
Pored ovih 10 gradova odabranih za 2015. godinu kao svjetski lideri u svojim projektima i održivim planovima kada je u pitanju odnos prema životnoj sredini, postoji još dosta gradova u svijetu sa sličnim ili nekim jedinstvenim aktivnostima koje ih čine „zelenim“.
Gdje je tvoj grad u ovoj priči? Da bi lokalna uprava bila spremna na održiva rješenja, mnogo toga zavisi od svijesti i navika svih nas. Ukoliko se vozimo automobilom do posla do kog nam ne treba ni 30ak minuta pješke, grad će svoju politiku saobraćaja prilagođavati automobilima umjesto ljudima. Dok god ne marimo kako se grijemo ili dobijamo električnu energiju, kao i da li se negdje ta energija gubi, bićemo energetski zavisni i koristićemo prljave izvore energije i zastarjele tehnologije. Dokle god smo nijemi posmatrači, betoniraće nam parkove i sjeći aleje.
Sami biramo gradove u kakvim želimo da živimo!
(2) Comments
Mira S.
Veliki tim, toliko mladih, školovanih i kreativnih saradnika…pa me, prosto, interesuje, zašto ste u potpunosti preuzeli tekst iz 2015. godine, objavljen na http://nasprostor.org/zeleni-gradovi-2/.
Zar nije bilo moguće dati svoj doprinos i malo istraživati, otići na višu razinu. Biti odgovoran i originalan, ugraditi nešto svoje!
Hana Kazazović
Poštovana Miro,
ako se spustite do kraja teksta na linku kojeg ste poslali vidjećete da piše na kraju:
Autor: Tatjana Suhajček Đukić
Izvor: http://www.prime.ba
Ovaj tekst je objavljen ovdje u julu 2015. i par mjeseci nakon toga web stranica nasprostor.org ga je preuzela sa ove stranice.